Lpraatr

Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. - Zagreb, 7. svibnja 2017.)^[1], bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog. Najistaknutiji je hrvatski marulolog.^[2] Akademik je HAZU.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mirko Tomasović rodio se je u Splitu 1938. godine. Rano djetinjstvo proveo je u Kučićima pokraj Omiša gdje je polazio četverorazrednu pučku školu a u Splitu polazio je klasičnu gimnaziju.^[3] Komparativnu književnost i francuski jezik studirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu od 1959. do 1963. godine. Nakon završetka studija radio je na sinjskoj gimnaziji "Dinko Šimunović" i bio novinar u brodogradilištu Split.^[3] Godine 1979. doktorirao je radom o Mihovilu Kombolu.^[4] Od 1971. do 1999. godine bio je nastavnik na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Vidik, Croatica i Colloquia Maruliana.^[4] Redoviti je član HAZU u Razredu za književnost od 18. svibnja 2000. godine.^[5]

Umro je u Zagrebu 7. svibnja 2017. godine. Pokopan je u utorak 9. svibnja 2017. godine na zagrebačkome groblju Mirogoju.^[6]

Djela[uredi VE | uredi]

• Komparatistički zapisi, Razlog-Liber, Zagreb, 1976.
• O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978.
• Mihovil Kombol, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta - Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978.
• Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi, Logos, Split, 1984.
• Analize i procjene, Književni krug, Split, 1985.
• Tradicija i kontekst: komparatističko - kroatističke teme, August Cesarec, Zagreb, 1988.
• Perpetuus Augustus: hommage a August Šenoa: 1838 - 1881, Biblioteka Tempora, sv. 5, Edition Biškupić, Zagreb, 1988.
• Marko Marulić Marul, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta - Liber, Zagreb, 1989.
• Poeti i začinjavci: studije i eseji o hrvatskim pjesnicima, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1991.
• Komparatističke i romanističke teme, Književni krug Split, Split, 1993.
• Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1994.
• Judita Marka Marulića, Biblioteka Ključ za književno djelo, kolo 2, knj. 1, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
• Marco Marulić Marulus, Laghi di Plitvice, Lugano, 1994.
• Dinko Ranjina - Philippe Desportes: an adventure story, The bridge collection: classical and contemporary Croatian writers, 6, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1994.
• Sedam godina s Marulom: Marulićev ljetopis I. - VII.: (kolovoz 1988. - kolovoz 1995.), Književni krug Split, Split, 1996.
• Traduktološke rasprave, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1996.
• Marko Marulić - Marcus Marulus, Marulianum - AMCA, Split - Paris, 1996.
• Od Vrlike do Lisabona: (komparatistički interventi), Matica hrvatska, Sinj, 1998.
• Marko Marulić Marul: monografija, Erasmus naklada - Književni krug - Zavod za znanost o književnosti, Zagreb-Split, 1999.
• Nove godine s Marulom, Književni krug, Marulianum, Split, 2000.
• Prepjevni primjeri, Ceres, Zagreb 2000.
• Marulološke rasprave: 2000. - 2001., Konzor, Zagreb, 2002.
• Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
• Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu, Književni krug, Split, 2004.
• Mihovil Kombol 1883.-1955.: (monografija o opusu), Disput, Zagreb, 2005.
• Lijepa naša književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
• Tragom struke: od Petrarke do Lamartinea; od Marulića do Hergešića, Erasmus naklada, Zagreb, 2006.
• La divina traduzione, Hefti - Universita de Trieste, Milano, 2006. (suautorica Ljiljana Avirović)
• Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
• Domaća tradicija i europski obzor: izabrane rasprave o hrvatskoj književnosti, Književni krug Split, Split, 2009.
• Qual è colui che forse di Croazia... Dante, Paradiso. XXXI, 103-108. Romanističke studije i eseji, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2010.
• Neznane i neznani: kroatistički prinosi, Konzor – Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
• Raspre i rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
• Miscellanea: rasprave, ogledi, članci, Ex libris, Zagreb, 2013.
• Hrvat u Empireju, Naklada Bošković, Split, 2017.
• Opat Alberto Fortis u obrani "Vlaja": studije i rasprave, Ex libris, Zagreb, 2017.
• Pabirci, ur. Valter Tomas, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2017.
• Kroatističke i romanističke prouke i portreti, Leykam international, Zagreb, 2018.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

• 1974.: Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca
• 1989.: Godišnja nagrada "Božidar Adžija" Sabora SRH
• 1996.: Nagrada Talijanskog instituta u Zagrebu
• 1997.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
• 1997.: Nagrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu
• 2000.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
• 2000.: Godišnja državna nagrada za znanost.
• 2003.: Nagrada društva hrvatskih književnih kritičara "Julije Benešić"
• 2005.: Godišnja Nagrada (Nagrada Medalja kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske) Splitko-dalmatinske županije
• 2005.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
• 2006.: Nagrada grada Omiša
• 2008.: Nagrada grada Omiša
• 2008.: Nagrada DKH za esejistiku
• 2008.: Nagrada Zvane Črnja, za Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti.^[7]
• 2008.: Nagrada Iso Velikanović, za životno djelo
• 2009.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani
• 2010.: Nagrada "Mihovil Kombol" Matice hrvatske
• 2010.: Nagrada "Kiklop" Sajma knjiga u Puli
• 2012.: Nacionalna nagrada za prijevod. Nagradilo ga je talijansko Ministarstvo kulture zbog njegova prijevoda epa Torquata Tassa, Oslobođeni Jeruzalem.^[8]
• 2013.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za prijevod epa Luzitanci Luisa Vaza de Camõesa^[9]
• 2014.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za najbolji književni prijevod za spjev Luzitanci Luísa Vaza de Camõesa.^[10]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

• HAZU Osobne stranice
• Valter Tomas, U sjećanje. Akademik HAZU, prof. dr. sc. Mirko Tomasović (Split, 1938. – Zagreb, 2017.) // Croatica et Slavica Iadertina, sv. 13/2, br. 13, (2017.), str. 367. - 370., (Hrčak)